![Župni listić [14/26] 20. ožujka do 5. travnja 2026](http://zupa.bozecolak.com/wp-content/uploads/2017/03/sv-petar-logo1.png){kind=logo}
RASPORED SVETIH MISA I MISNIH NAKANA
| 30. | pon | Bogoljub | 19.00 + Ana i Josip Rant, + iz ob. Rant i Katanica |
| 31. | uto | Amos prorok | 8.00 + Tomo Šarušić 19.00 - zajednička nakana |
| 1. | sri | Anastazije | 8.00 + Branko Jurman 19.00 + Ilija, Mirka (ž.) i ob. Ištuk |
| 2. | čet | Veliki Četvrtak | 19.00 + Misa Večere Gospodnje |
| 3. | pet | Veliki Petak | 18.00 + Obredi Velikog Petka |
| 4. | sub | Velika Subota | 20.00 + Vazmeno Bdijenje |
| 5. | ned | NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODINOVA USKRS | 7.30 + Mijo Vrankić 9.00 + pro populo 10.30 + Franjica i Stjepan Hustić 12.00 + Marko, Ivan i Kata Kapular, Ilija, 19.00 + Josip, Marica i Juraj Barbić, Nikola |
ŽUPNE OBAVIJESTI
■ Prošlu nedjelju, prikupljeno je za obnovu crkve sv. Ivana Krstitelja 2.825 eura
■ Danas na Cvjetnicu dajemo svoj prilog za maslinove grančice u crkvi, a sve skupljeno šaljemo za misije časnim sestrama Kćeri Božje Ljubavi, koje su nam maslinove grančice i poslale.
■ U ponedjeljak, 30. ožujka iza večernje svete mise čišćenje crkve i postavljanje Božjeg groba
■ U utorak, 31. ožujka u 10 sati ispovijed i sv. misa u domu Perić za sve korisnike
■ U utorak, 31.ožujka u 18 sati velika korizmena ispovijed u našoj župi. Svi ste pozvani od djece, mladih do odraslih. Biti će dovoljan broj svećenika, nemojmo se gurati u ispovjedaonice već se rasporedimo i strpljivo čekajmo. U 19 sati je sveta misa na kojoj ćete se moći i pričestiti koji se budete ispovjedili.
■ U srijedu, 1. travnja susret molitvene zajednice Marijina pohođenja u 17,30 sati
■ U srijedu,1. travnja je kićenje i uređivanje crkve.
■ Na Veliki Četvrtak, misa večere Gospodnje u 19 sati, a nakon mise održat će se Getsemanska ura.
■ Na Veliki Petak, obredi započinju u 18 sati
■ Na Veliku subotu, mogućnost pohoditi Božji grob od 8 sati do 19,30 sati.
■ Vazmeno Bdijenje započinje na Veliku Subotu u 20 sati
■ Na svetkovinu Uskrsa mise su po nedjeljnom rasporedu.
■ Na Uskrsni ponedjeljak mise su u 10,30 i 19 sati.
■ Blagoslov hrane na Veliku Subotu bit će po rasporedu:
Crkva sv. Ivana Krstitelja 15 sati, sv. Antun Padovanski 15 sati
Crkva Sv. Petra u 15,30 sati - Raspelo P. Lončara u 15,30 sati
Na sam Uskrs iza jutarnjih svetih misa u crkvi Ivana Krstitelja
■ Ministranti imaju svoj susret po dogovoru sa svećenicima u velikom tjednu radi proba za Sveto trodnevlje. Javit će im se u grupi.
■ U ovom tjednu nema župne kateheze za prvopričesnike i krizmanike. Pozivamo sve da zajedno s roditeljima sudjeluju u obredima velikog tjedna.
Ženidbeni navještaj:
Značenje Velikog tjedna
Veliki tjedan je proslava otajstva Kristove muke, smrti i uskrsnuća. Slaviti Veliki tjedan za vjernika postaje način življenja i prihvaćanja Kristova uskrsnuća od mrtvih i pobjede nad smrću kao vrata novog Kraljevstva koje je došlo s Kristom već ovdje na Zemlji. Cvjetnica je spomen na mesijanski Kristov ulazak u Jeruzalem. Čitanjem Muke uvodi se u sve ono što se slavi narednih dana i poseban je poziv svakom vjerniku na osobno raspoloženje i duhovnu pripravu za te velike dane. Na Veliki četvrtak Crkva proslavlja spomen Isusove posljednje večere, ustanovljenja Euharistije i ministerijalnog svećeništva. Obredi Velikog petka spominju se Isusove nepravedne osude, muke i smrti na križu te polaganja u grob. Mnogi vjernici se okupljaju u molitvi na mjestu u crkvama gdje je uređen Božji grob. Odsutnost zvuka orgulja i tišina zvona od Mise večere Gospodnje pa do vazmenoga bdjenja ispunjaju duh vjernika posebnim osjećajem promišljanja o posljednjim trenucima Isusova života na zemlji i o njegovoj smrti. Okupljanje na vazmenom bdjenju uoči uskrsnog jutra izraz je vjere da nepravedna osuda, muka, smrt, tišina i tama nisu posljednja riječ u Isusovu životu, ali i u životu Crkve i kršćana. Kristovo otajstvo postaje snažnije od smrti i tame, čak ga nije jednostavno niti smjestiti u koordinate ljudskih osjetila i iskustva.
LJUBLJENI I PONOR
Cijela je zemlja odjekivala od jednoga vapaja, vapaja čežnje. To je duboka žalost zbog izgubljenoga raja, izgubljenoga Boga, izgubljenoga mira i ljubavi. Skini svoju masku i priznaj što si odavno izgubio! Potom je došao dan kada Bog to više nije mogao trpjeti. Bog se nije mogao više suzdržavati. Sve to da bi bio sa mnom i kao ja, da bih ja mogao biti s njim i kao on. Isus je morao biti na križu, iz ljubavi prema čovjeku koji pati. Ljubav poznaje mnoge dužnosti, ali prva od svih je biti s ljubljenim. Samo Bog može ići na križ i ući u smrt zato što u smrt ulaze svi oni koje on ljubi. Svaki drugi čin odveo bi nas u lažnu predodžbu o Bogu. Križ uklanja svaku sumnju. Bilo koji čovjek, bilo koji kralj sišao bi s križa kada bi to mogao. Jedino Bog ne silazi s drveta križa. Križ je ponor na kojemu Bog ljubi, savršeno postojanje Boga među ljudima. To kažu prve riječi izgovorene na ovomu svijetu nakon Isusove smrti: Uistinu Sin Božji bijaše ovaj! Vjera nastaje iz križa. Vjerovati na Uskrs - nije prava vjera. Prava je vjera na Veliki petak - kada te nije bilo ondje gore! Kada nije bilo odgovora na tvoj glasni vapaj (David M. Turoldo). Bit je kršćanstva u motrenju Božjega lica na križu (kard. Martini). Ovim tjednom ulazimo u nama sudbonosne dane, u dane Božje odmazde kad se Bog »osvećuje« svim daljinama, svoj ravnodušnosti, svoj odijeljenosti, domislivši križ koji podiže zemlju, spušta nebo, prikuplja četiri obzora i sva raskrižja naših putova na zemlji. Isusove ruke, prikovane i raširene na zagrljaj koji nije moguće nijekati, širom su otvorena vrata u Eden. Ta su vrata srce prošireno do raspuknuća i prije nego što stigne koplje, ona prihvaćaju sva stvorenja, savez su sa svime što živi: čovjekovo nastajanje u Bogu. Jer ljubljeni se rađa iz rana na srcu onoga koji ljubi. Čovjek se rađa iz probodena Stvoriteljeva srca. Treba razumjeti da život nije posjedovanje i otimanje, nego darivanje sebe, da se Bog i život daruju jedno drugomu. Tada križ doista postaje slava Božja, slava života sama.
.
UZORI SVETOSTI
4. travnja - Sveti Izidor Seviljski, biskup i crkveni naučitelj (556-636) - Neke od njegovih misli su: "Neka nas moljenja očiste, a čitanje poduči! Jedno je i drugo dobro, ako se može; ako se pak ne može, bolje je moliti nego čitati. Tko želi biti stalno s Bogom, mora često i moliti i čitati. Kad naime molimo, mi s Bogom razgovaramo, a kad čitamo, Bog s nama govori. Svaki je napredak plod čitanja i razmišljanja. Što ne znamo čitanjem učimo, a što smo naučili kroz razmatranje očuvamo. Jednu i drugu blagodat pruža čitanje svetih Pisama. Ono poučava razum pameti, ali isto privodi čovjeka, otrgnuta od ispraznosti svijeta, k ljubavi Božjoj. Pravi će čitač biti daleko spremniji da radije prenese u djelo što je pročitao nego da samo zadrži spoznaju. Manja je naime kazna, ako ne znaš za čim čezneš, nego ako ne ispunjaš što si upoznao. Čitajući čeznemo za znanjem, ali isto tako imamo dužnost ispuniti što naučismo kao ispravno. Nitko ne može dokučiti smisao Svetog pisma, ako se čitanjem s njime ne sprijatelji. Stoji napisano: Ljubi ga i podići će te, proslavit će te, kad ga budeš zagrlio..."
(rubriku uzor svetosti uređuje M. Magzan)